U razdoblju od 27. ožujka do 10. travnja Policijska uprava karlovačka prikupljala je prijedloge građana za lokacije na kojima bi oni željeli da se nadzire brzina. Policija zahvaljuje građanima na dostavljenim prijedlozima kojih je pristiglo 25. Nakon analiziranja prijedloga sukladno vlastitim procjenama usvojena su 24 prijedloga lokacija na kojima će se provoditi nadzor brzine. Najviše prijedloga dostavljeno je za područje u nadležnosti PPRP Karlovac (17), zatim slijede PP Ogulin (5), PP Duga Resa (2) i PP Ozalj (1).

Shodno tome, na području u nadležnosti Policijske uprave karlovačke, sutra od 6 sati do 6 sati 20. travnja, policija će provoditi kontinuirani 24-satni nadzor brzine kretanja vozila. Cilj ove akcije nije samo represivno postupanje, odnosno kažnjavanje vozača, već aktivno uključivanje svih sudionika u prometu, javnosti i medija kako bi se stanje sigurnosti cestovnog prometa na području cijele države poboljšalo.

Građani i predstavnici medija mogu prisustvovati samoj akciji, a ukoliko ste zainteresirani za snimanje ili fotografiranje provođenja aktivnosti možete se putem telefona ili e-maila najaviti

U cilju povećanja razine sigurnosti u prometu pozivaju sve vozače da se pridržavaju prometnih propisa kako ne bi ugrozili sebe i ostale sudionike u prometu.

Društvo za sportsku rekreaciju Ogulin danas obilježava 39 godina svog postojanja i uspješnog djelovanja u našem gradu. Osnovano je 18. travnja 1978. godine, pod tadašnjim nazivom Društvo za sportsku rekreaciju «Partizan». Bilo je to formalno i pravno registriranje aktivnosti, koje je grupa entuzijasta, pod vodstvom Radmile Špehar, nastavnice tjelesne i zdravstvene kulture, provodila nekoliko godina. Shvatili su da će službena registracija doprinijeti ozbiljnosti, omogućiti predstavljanje njihovog rada, a i olakšati financiranje, bez čega nema razvoja i opstanka.

Nekoliko godina prije, točnije 1974. godine, tadašnji SIZ za fizičku kulturu poslao je na seminar za animatore sportske rekreacije Radmilu Špehar i njezinog supruga, Josipa Špehara, ljude koji su voljeli sport, pokret i prirodu. Svome znanju pridodali su nove spoznaje i pogled kroz novu prizmu. Odlučili su osmisliti svoje znanje i okupiti djecu i odrasle u bavljenju sportom, koji nije samo za najbolje, već za svih. Započeli su pripreme, organizirali tečaj skijanja za djecu zimi, te logorovanje i nastavu plivanja ljeti za obitelji s djecom. Voditelji tih aktivnosti bili su Radmila Špehar, Josip Špehar i Božidar Sabljak, uz suradnike. Upravo su oni zaslužni za nastanak društva koje danas broji više od 200 članova.

Već peti mandat za redom, na čelu DSR-a nalazi se Bosiljka Dolušić koja je za Radio Ogulin rekla što Društvo trenutno nudi svojim članovima, ali istakla je i činjenicu da su s vremenom stasale neke nove generacije s malo drugačijim interesima od interesa ranije spomenuti entuzijasta.



Novi način života, ubrzani tempo, previše vremena za računalima, premalo u prirodi i dvoranama, utjecali su na broj članova većine sportskih udruga, pa tako i DSR-a koje je usprkos tome, svakodnevno nudi sadržaje za svoje članove. Redovito rade na educiranju voditelja te se trude biti u toku s modernom ponudom, novim sportskim teorijama i vještinama.



Predsjednica Bosiljka Dolušić posebno je naglasila važnu ulogu osnivačice Društva za sportsku rekreaciju, Radmile Špehar.

Nakon što je Turističko vijeće Turističke zajednice grada Ogulin 18. prosinca 2016. godine raspisalo natječaj za izbor i imenovanje direktora/ice Turističkog ureda Turističke zajednice grada Ogulina, na natječaj je pristiglo 6 prijava od čega 4 nisu zadovoljile uvjete. Podsjetimo se, nakon obavljenih testiranja Turističko vijeće odlučilo je da će u narednom periodu na čelu ogulinskog Turističkog ureda biti Sonja Drašković.
Obzirom da je iza nove direktorice prvi radni dan, zamolili smo ju da se ukratko predstavi Ogulincima:



Zahvalila se Turističkom vijeću Turističke zajednice grada Ogulina na ukazanom povjerenju i obećala realizaciju mnogih planova koji će doprinijeti turističkom razvoju Ogulina.

U organizaciji stanica za tehnički pregled vozila, Hrvatskog autokluba, Centra za vozila Hrvatske i Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, organizira se preventivno-sigurnosna akcija nadzora tehničke ispravnosti motocikala i mopeda pod nazivom "Dani tehničke ispravnosti motocikala 2017".
Motocikli i mopedi (i ostala vozila L kategorije) posebno su ugrožena skupina motoriziranih sudionika u prometu, stoga je ova akcija usmjerena isključivo na te kategorije vozila.

Akcija će se provoditi do 22. travnja 2017. godine u svim stanicama za tehnički pregled, a ima isključivo preventivno-sigurnosni karakter i temeljena je na poticanju vozača da provjere tehničke ispravnosti mopeda i motocikala kako bi sigurno sudjelovali u prometu tj. izbjegli prometne nesreće uzrokovane tehničkom neispravnošću vozila.
Pregledi su u potpunosti dragovoljni i težište akcije je na pružanju savjetodavne pomoći te se nikakve represivne mjere neće primjenjivati.

Pregled vozila obavlja se besplatno za sve vlasnike vozila, odnosno vozače koji se izvanredno pojave na pregledu sa zamolbom da im se njihov motocikl ili moped pregleda i utvrdi tehnička ispravnost ili neispravnost. Besplatni pregled vozila u sklopu ove akcije ne zamjenjuje redovni tehnički pregled kojem podliježu vozila kojima se produljuje valjanost prometne dozvole ili se registriraju u tjednu trajanja akcije te se u tim slučajevima tehnički pregled naplaćuje sukladno odluci o visini naknada.
U spomenutom razdoblju policija će tijekom redovnog obavljanja službenih zadaća upućivati vozače ovih kategorija vozila na mogućnost besplatnog pregleda vozila u stanicama za tehnički pregled vozila.

Ivana Brlić-Mažuranić rodila se 18. travnja 1874. godine u našem Ogulinu. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, a potom u Jastrebarsko.

Kada se 1892. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, Ivana seli u Slavonski Brod, gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja.

Pravu pozornost književne publike skreće 1913. romanom za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Četiri je puta  bila predložena za Nobelovu nagradu, a 1937. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti primila ju je za svoga (dopisnoga) člana, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast.
Često nazivana hrvatskim Andersenom i hrvatskim Tolkienom, Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti. Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike.

U čast godišnjice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, Ivanina kuće bajke danas od 10-17 sati sve posjetitelje časti besplatnom ulaznicom.
Osim toga, 19. i 20. travnja od 12 do 14 sati, u Ivaninoj kući bajke izrađivati će se bookmarkeri s motivima likova iz zbirke bajki Priče iz davnine.

Jutros su počeli „radovi na semoforima“. Konačno, nakon više od pola godine, postignuti su svi preduvjeti za početak radova na projektu semaforizacije u Ogulinu. Do sada je u ogulinskim semaforima bila ugrađena jedna od najstarijih instalacija, te nije bila moguća tehnička nadogradnja. Po novom projektu semaforizacije, za kompletne radove Županijska uprava za ceste uložiti će oko pola milijuna kuna.
Izvođači radova su tvrtka je Montel d.o.o. i Peek promet d.o.o. iz Zagreba, a projekt je izradila tvrtka Elipsa d.o.o., također iz Zagreba.
Kako smo ranije doznali od ravnatelja ŽUC-a, Borisa Kozjana, radovi bi mogli potrajati najduže 30 dana.

Dan nakon Uskrsa kršćani obilježavaju Uskrsni ponedjeljak. Na taj se dan u crkvama spominje put uskrslog Isusa i njegov prvi susreta s učenicima.
Večernju svetu misu u župnoj crkvi Sv. Križa predvodio je biskup gospićko-senjski mons.mr. Zdenko Križić.
Nakon svete mise, zajedništvo vjere i prijateljstva nastavljeno je na uskrsnom primanju u župnoj dvorani, gdje se prigodnim riječima ispred župnog pastoralnog vijeća uzvanicima obratio Milan Poljak. Riječi zahvale te uskršnje čestitke, župljanima i uzvanicima uputili su župnik i dekan ogulinski don Robert Zubović, gradonačelnik Jure Turković, te biskup gospićko-senjski mons.mr. Zdenko Križić.
Nakon što je na nedjeljnoj svetoj misi župnik najavio obnovu župne crkve Sv. Križa, ovom je prigodom i uzvanike uskrsnog primanja upoznao s planiranim projektom. Stručni dio ovog zahtjevnog i kompleksnog projekta, ukratko je objasnila projektantica Kristina Špigl.

Nakon 2014. godine, pravoslavni i katolički vjernici na isti dan proslavljaju najveći kršćanski blagdan, Uskrs, odnosno Vaskrs.
Premda se slave po dva kalendara (Gregorijanskom i Julijanskom) i najčešće se slave u različite datume, ove godine slave se iste nedjelje.
Svete mise u župnoj crkvi Sv. Križa predvodio je župnik i dekan ogulinski don Robert Zubović, a službe u hramu Sv. Georgija, protojerej Milan Simić. Oba su svećenika svim vjernicima uputili uskrsne čestitke, bez obzira kojoj vjeri pripadali.