Dječji vrtić Bistrac u kome 16 odgojiteljica brine o 139-ero djece, podijeljenih u 6 odgojnih skupina, obilježio je svoj 59. rođendan. Svi zajedno s balonima u ruci, kako i doliči rođendanskoj proslavi, prošetali su gradom, nakon čega su uživali u tortama koje su sami pripremili. 

 

Podsjetimo kako ova ustanova organizira i program predškole za 110-ero budućih prvašića, kao i program opće igraonice za 66-ero djece.  

Polaznici ogulinskog vrtića mogu uživati u etno programu, engleskom jeziku i satovima tjelovježbe, ovisno u kojoj se dobnoj skupini nalaze. Poseban naglasak posvećuju pravilnoj i uravnoteženoj prehrani svakog djeteta.

Misija vrtića koji sa svojih 25 zaposlenika i mnoštvom zadovoljne djece ulazi u  šezdesetu godinu postojanja, biti je vrtić u kome će se dijete osjećati sretno i zadovoljno baš kao u obiteljskom okruženju, potaknuto na istraživanje i otkrivanje novih spoznaja u skladu s vlastitim potrebama i psihofizičkim razvojem.

 

U srijedu je u osnovnoj školi u Saborskom održana prezentacija knjige „Krhotine djetinjstva“ u kojoj su sabrana svjedočanstva djece koja su proživjela Domovinski rat. Ideju za izdavanjem ove knjige potaknula je i do kraja realizirala udruga „Žene u Domovinskom ratu- Zadar“ čija je predsjednica Ivana Haberle s ponosom istakla:

 

 

Svima prisutnima obratio se i načelnik općine Saborsko Marko Bićanić koji je istakao veliko zadovoljstvo što je, često zaboravljeno Saborsko, nekoga ipak zanimalo te dodao kako bi svako dijete koje je proživjelo strahote Domovinskog rata, a posebice ono iz Saborskog, moglo napisati i čitavu knjigu. 

 

 

Među 40 priča tada tako malih i nježnih, sada odraslih ljudi iz čitave Hrvatske, našle su se i tri priče u kojima svoje osjećaje i patnje prepričavaju Saborčani Jure Vuković, Ana Vučić i Ana Conjar koja nam je prva rekla koliko je dugo pisala svoje svjedočanstvo i znači li joj to puno:

 

Svoje boli u nekoliko odlomaka nastojao je sažeti i Jure Vuković. Tada dječak s nepunih 10 godina, a sada mladić kome je bol jednako jaka i nezaboravljena. Za njega knjiga ima veliko značenje:

 

 

Još jedna odrasla žena, tada sedmogodišnja djevojčica Ana Vučić koja je samo trebala mirno i sretno djetinjstvo, a nekom zločestom sudbinom nije ga imala, pokušala je opisati svoju patnju:

 

 

Tekstovi djece iz Saborskog u ovoj knjizi su se našli prvenstveno njihovom voljom i spremnošću da podijele taj dio sebe s čitateljima, ali i zahvaljujući trudu i radu pojedinaca koji su bili spona bez koje bi spomenuta svjedočanstva ostala isključivo, duboko u srcima.

 

Na ogulisnkom području temperaturni podaci mjere se od 1949. godine, a do sada niti jedan dan u studenome nije bio topao kao današnji. U Ogulinu je u 13 sati izmjereno 27 stupnjeva. Posljednji temperaturni maksimum u ovom mjesecu, a u kome očekujemo znatno niže temperature od trenutnih, izmjeren je 11.11.1977. Tada je izmjereno 24,3 stupnja.

Dragoslav Dragojlović, dežurni prognostičar u Državnom hidrometeorološkom zavodu, tumači kako je glavni uzrok visokih temperatura u Ogulinu, fenski vjetar. Riječ je o vjetru koji prelazeći preko prepreke, u našem slučaju Kapele, zagrijava se, ostavlja vlagu u visini i kod nas puše toplo što rezultira danom poput današnjeg.

Iako ne ovako topli, lijepi dani očekuju nas i u narednih 10-ak dana.

U josipdolskom naselju Prodanovići u utorak su se okupili predstavnici Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, veleposlanica SAD-a u RH N.E. Julieta Valls Noyes, ravnateljica Vladinog ureda za razminiranje Dijana Pleština, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec, župan Karlovačke županije Ivan Vučić, županijski koordinator za razminiranje Bernardo Pahor te predstavnici sponzora s prošlogodišnje donatorske manifestacije "Večer za sigurne korake". Više o povodu okupljanja rekla je predstojnica Vladinog ureda za razminiranje Andrea Doko Jelušić:

 

 

Razminiranje poljoprivrednog područja i područja šuma značiti će više fizičke i ekonomske sigurnosti za mještane ovoga kraja. Veleposlanica SAD-a Julieta Valls Noyes pozdravila je sve prisutne i istakla veliko zadovoljstvo nazočnošću na uručivanju potvrde o razminiranosti spomenutog područja.

 

 

Po riječima veleposlanice, SAD su vrlo ponosne što su mogle sudjelovati u ovom projektu i na taj način pomoći stanovništvu RH:

 

 

Istakla je veleposlanica i žaljenje zbog nedavnog smrtnog stradavanja pirotehničara na ovom području. Odvažnost i predanost hrvatskih pirotehničara za nju su nadahnjujući.  Ravnatelj HCR Dražen Jakopec, također je izrazio veliku čast nazočenju predaji potvrde:

 

 

Ravnateljica Vladinog ureda za razminiranje Dijana Pleština, najavila je skoro razminiranje ostalog poljoprivrednog područja, a sve zahvaljujući novcu povučenom iz EU fondova.

 

 

Župan Ivan Vučić zahvalio se svim donatorima, američkom narodu i onima koji su na bilo koji način pomogli u razminiranju ovog dijela općine Josipdol, a koji jedino tako možemo učiniti sigurnijim te ga vratiti u život:

 

 

Na samom kraju svima se obratio i domaćin, načelnik Općine Josipdol Zlatko Mihaljević koji je posebno istakao važnost ovog projekta za svoje sumještane:

 

 

Dodajmo ovome kako se ovogodišnja donacijska večer održava 5.11.2015. u Zagrebu, a prikupljena sredstva namijeniti će za razminiranje Sisačko-moslavačke županije.

Na 18. Sjednici Županijske skupštine SDP- ov vijećnik Nikola Paulić upitao je župana Ivana Vučića zna li nešto o navodnom nepoštivanju Ugovora sklopljenog između Centra za gospodarenje otpadom KODOS i Fonda za zaštitu okoliša. Župan mu je odgovorio kako se slaže da je bilo šlampavo ali zato jer je projekt proglašen strateškim, a što Vlada još uvijek nije usvojila. Ta činjenica po riječima župana, ne bi trebala biti problem jer je on u Europskoj uniji na listi strateških projekata.

 

Paulić i tajnica GO SDP-a Karlovac Marina Novaković Matanić, nakon sjednice dali su priopćenje za medije u kome tvrde da su postajale nepravilnosti te da su se kršile odredbe spomenutog Ugovora.

 

 

Za nastalu situaciju SDP-ovci krive direktora KODOS-a Zdravka Marčetića:

 

 

Tajnica GO HDZ-a Karlovac tvrdi da je Fond za zaštitu okoliša odbio financiranje 1 mil kuna KODOS-u jer Marčetić pri raspisivanju natječaja nije obavijestio Fond, a  što je prema Ugovoru bila njegova obaveza. Na temelju toga i drugih problematičnih stavki, tvrdi Novaković Matanić, direktor KODOS-a dobio je Aneks Ugovora koji mora ispoštovati do kraja ožujka 2016. godine, a ako ne postupi po njemu, Fond će po riječima SDP-ovaca prestati financirati  izgradnju centra na Babinoj gori nakon čega nastaju veliki problemi za sve stanovnike Karlovačke županije.

Smatraju da bi direktor KODOS-a trebao dati ostavku:

 

 

Župan Karlovačke županije Ivan Vučić, priznaje da nije znao što se događa:

 

 

Iako župan tvrdi da su ga nagovarali da promjeni tehnologiju na što nije pristao te projekt, po njegovim riječima, ide dalje s tehnologijom na temelju koje su i dobili građevinsku dozvolu:

 

 

Vučić je mišljenja da ne bi dobili građevinsku dozvolu da nije sve usklađeno sa zakonom:

 

U Karlovcu je u četvrtak 22. listopada održana tiskovna konferencija Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS. Tema je bila vezana za aktualnosti Centra te perspektive u daljnjem radu, a bila je potaknuta pitanjem SDP-ovog vijećnika Nikole Paulića, upućenog županu Vučiću na 18. sjednici Županijske skupštine. Podsjetimo, vijećnika Paulića zanimalo je zna li župan nešto o nepoštivanju ugovornih obveza između Kodosa i Fonda za zaštitu okoliša.

Direktor Zdravko Marčetić tvrdi da je Studija izvedivosti gotova te se nadi skorom kompletiranju dokumentacije:

 

 

Direktor KODOSA pokušao je objasniti kako je došlo do ovog, po njegovim riječima, nesporazuma:

 

 

Na novinskoj konferenciji  nazočio je i dožupan Ivan Banjavčić koji je istakao kako Županija od 2011. godine upreže sve snage ne bi li se što prije približili zadanom roku koji RH je dobila za izgradnji centra za gospodarenje otpadom. Podsjetimo, riječ je o kraju 2018. godine.

Ima li pravnih problema u svemu, objasnio je  Marko Kallay, predstavnik odvjetničke kuće koja zastupa ovaj projekt. On tvrdi kako u svakom velikom projektu postoje situacije u kojima se napreduje brže kao i one u kojima se napreduje nešto sporije,  a to su po njegovim riječima uobičajene situacije koje promatračima sa strane mogu biti puno dramatičnije nego što uistinu jesu.

 

 

Na pitanje zašto se poništavaju provedeni natječaji Kallay je odgovorio:

 

 

Saznali smo na konferenciji zašto je došlo do ove konfuzne situacije koja nama laicima nije previše jasna, a stvara tu spomenutu dramatičnost.

 

 

Iz svega toga proizašla je i odluka da se samostalno krene u neke nabave koje su bile nužne za projekt, a sve kako ne bi došlo do situacije da se ne napravi ono što je moguće.

Na samom kraju Kallay je objasnio kako je ova, trenutno sporna javna nabava donijela i nešto dobro:

 

 

Sigurni smo da će vrijeme pokazati što se uistinu dogodilo jer krajnji rok, ožujak 2016. je pred vratima.

 

Hrvatska gospodarska komora i ove je godine provela tradicionalnu akciju „Turistički cvijet- kvaliteta za Hrvatsku“ u kojoj se nagrađuju najbolji hrvatski hoteli, marine, kampovi, putničke agencije, charter kompanije, hosteli, ugostiteljski i obiteljski smještaj. 

 

Na ovom 19. Turističkom cvijetu prvo mjesto u kategoriji „Mali i prijateljski hotel“, osvojio je hotel Waldinger iz Osijeka, dok je sjajno drugo mjesto pripalo Hotelu Frankopan iz Ogulina.

Hotel Frankopan otvoren je 2007. godine, a do sada je u ovoj kategoriji nagrađen već četiri puta. Tri puta osvojili su treće mjesto, dok su 2011. bili pobjednici u spomenutoj kategoriji. 

Povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi koji se obilježava u nedjelju 25. listopada, gradonačelnik Ogulina Jure Turković u Gradskoj je upravi primio 12 jubilarnih darivatelja s našeg područja, točnije, one koji su krv darovali 35, 50, 75 ili 100 puta. Tom prigodom gradonačelnik im je poručio:

 

 

U ime svih aktivista, volontera Crvenog Križa, prisutnim darivateljima krvi zahvalio se i predsjednik Gradskog društva CK Ogulin Željko Lipošćak, koji je istakao važnost pomlatka aktivista i darovatelja:

 

 

Trenutno na našem području postoji oko 500 dobrovoljnih darivatelja krvi koji svakog prvog petka u mjesecu imaju priliku darivati ovu tekućinu koja život znači. Muškarci to mogu činiti svaka tri mjeseca, dok žene zbog svojih fizioloških potreba krv mogu darivati svaka četiri mjeseca. Jedini preduvjet koji su svi dužni zadovoljit, bez obzira na dob i spol, je biti zdrav.

Čak 100 puta taj uvjet zadovoljili su Vlado Bokulić i Marijan Klišanin, 75 puta svoju krv darivao je Ivica Kolić, dok su 50 puta to učinili Ivica Brozović, Petar Bulić, Tomislav Butković, Ivan Fumić, Dragam Kolić, Jurica Kurelac, Nikola Mihalić i Marinko Štajduhar. Među ovim humanitarcima, zasluženo se našla i jedna dama, Anita Žlimen koja je svoju krv darivala 35 puta.

Više o ovim priznanjima, samoj proceduri darivanja krvi kao i o dojmovima naših jubilaraca, poslušajte u programu Radio Ogulina u nedjelju u 9,30 sati. 

Kiša je nažalost učinila svoje. Nakon jučerašnjih 50-ak cm rasta, vodostaj Dobre trenutno je u konstantnom padu ali se ipak,  jutros oko 2 sata izlila iz korita i poplavila DC42 iza Frankopanske kule. 

Od direktora HE Gojak, Milana Sabljaka saznali smo kakva je situacija trenutno i što možemo očekivati:

 

 

I danas nam preostaje jedino vjerovati u onu poznatu izreku koja kaže kako iza svake kiše dolazi sunce.