U gradskoj upravi je održan sastanak s predstavnicima Hrvatskih voda. Na sastanku su bili nazočni gradonačelnik Dalibor Domitrović, zamjenik gradonačelnika Daniel Vukelja, predsjednik Gradskog vijeća Željko Stipetić i voditelj odsjeka Zdravko Salopek. Iz Hrvatskih voda nazočni su bili voditelj vodnogospodarske ispostave Sredna-Donja Sava Davorin Piha, njegov zamjenik Gorazd Hafner, te Vladimir Turković i Biljana Željeznjak. U ime  tvrtke Aquaterm, koja izvodi radove za Hrvatske vode i koja je čistila poplavni materijal prilikom zadnje poplave, sastanku su nazočili Velimir Buturajec  i Maja Jegeš. Na sastanku je još bio Zdravko Paušić, direktor Vodovoda i kanalizacije.
Tema sastanka bilo je čišćenje ponora Đule, troškovi nastali prilikom nedavne poplave, te na kraju klizište u ulici šetalište Krlenac.
Vezano uz čišćenja ulaza u Đulin ponor, Hrvatske vode će snositi trošak jer će se time povećati protok vode kroz i smanjiti opasnost od poplave, a zaštita od poplava je jedna od glavnih zadaća kojima se ova javna tvrtka bavi. U svrhu toga je dogovoreno da će se idući tjedan g. Gorazd Hafner sastati s doc. dr. sc. Daliborom Paarom kako bi se dogovorila izrada projekta čišćenja ponora. Doc. dr. sc. Dalibor Paar je speleolog i profesor na PMF-u, a u suradnji s našim Ogulincem Vedranom Vučićem, također speleologom,  izradio je elaborat sanacije i monitoringa špiljskog sustava Đulin ponor – Medvedica.
Na sastanku je dogovorena metoda obračuna troškova i izrade izvještaja vezanih za nedavnu poplavu koja je pogodila grad. Hrvatske vode su pristale snositi dio ovih troškova. Daleko najveći trošak je šteta prouzročena na sustavu gradske kanalizacije, na precrpnim stanicama i na kanalizacijskom kolektoru koji je zapunjen zemljanim materijalom koji se mora ukloniti kako bi sustav ponovno mogao proraditi. Procijenjena vrijednost ove štete iznosi preko milijun kuna.
Na kraju sastanka su predstavnici Hrvatskih voda upoznati sa stanjem u ulici Šetalište Krlenac koju su i osobno posjetili. Ovo klizište već desetljeće i duže muči tamošnje mještane, ali i sve ostale stanovnike grada. Klizište je aktivno, pukotine se pojavljuju kod svake veće kiše, a posebno se to događa kod poplava kao što je ova posljednja ili kao što je bila ona iz 1999. godine.
Sanacija klizišta je zahtjevan zahvat koji grad Ogulin i u daleko boljim vremenima nije mogao financirati iz vlastita proračuna. Do sada se sanacija koju je Grad provodio svodila na prevlačenje novog sloja asfalta, a s ciljem da se zaštiti kolnička konstrukcija od ispiranja kroz pukotine i daljnjeg slijeganja koje se događalo prilikom novih kiša, a što je uzrokovalo daljnje propadanje ceste.
Predstavnici Hrvatskih voda su se složili da je prvi korak prema iznalaženju kvalitetnog rješenja ovog problema da se izvrše geomehanička ispitivanja tla, a daljnji koraci će se dogovoriti temeljem dobivenih rezultata. Bilo kakva privremena rješenja kao što su improvizirani potporni zidovi ili slično, izvedena bez prethodnih geoloških istraživanja, mogla bi dodatno destabilizirati područje.